Na svetkovinu sv. Petra i Pavla započeo godišnji susret hrvatskih misionara

Svetkovina sv. Petra i Pavla, 29. lipnja, i ove je godine svečano proslavljena u konkatedrali sv. Petra u Splitu. No, ovaj su put svečanost svojom nazočnošću posebno obogatili misionari iz hrvatskih misija u siromašnijim dijelovima svijeta, svećenici i redovnice koji su danas stigli u Split na 31. godišnji susret misionara Crkve u Hrvata. Misno je slavlje predvodio mons. Ivica Petanjak, krčki biskup i predsjednik Vijeća za misije pri HBK.

Na početku je okupljene vjernike i misionare u ime odsutnog splitsko-makarskog nadbiskupa pozdravio generalni vikar, mons. Miroslav Vidović i istaknuo kako su sv. Petar i Pavao, čiju svetkovinu slavimo, bili pravi misionari te da je misijski poziv poslanje svakog vjernika, bez obzira na njegovo zvanje i sredinu u kojoj živi. Povjerenik za misije splitsko-makarske nadbiskupije, don Jakoslav Banić, naveo je imena svih nazočnih misionara u misijama u Ruandi, Tanzaniji, Ugandi, Peruu, Zambiji, Ekvadoru, DR Kongu, Ukrajini, Beninu te na Haitiju, Islandu i Salomonskim otocima. Većina njih su Hrvati, dok su neki rodom iz Afrike.

U propovijedi je, govoreći o Isusovim učenicima koji se spominju u Evanđelju na svetkovinu sv. Petra i Pavla, mons. Petanjak naglasio kako su oni na početku bili pod snažnim utjecajem farizeja i saduceja koji su iščekivali političkog mesiju. To je značilo da su oni, prije zbiljskog obraćenja, Isusa slijedili kao neku svoju ideju, a ne kao osobu. To se i nama često događa u životu, primijetio je mons. Petanjak. „Zaljubljeni ljudi, nakon što sklope brak, shvate da osobu s kojom su u braku uopće ne poznaju. To je zato jer nisu u njoj u vrijeme zaljubljenosti vidjeli stvarnu osobu, nego vlastitu ideju koju su imali o njoj. Slično je bilo i s Isusovim učenicima prije njihova obraćenja. Stoga, da bi učenike oslobodio od ideje o njemu i utjecaja farizeja i saduceja, Isus ih odvodi u Cezareju, u poganski grad. Misli se da Krist za sebe nikada nije rekao da je On Sin Božji, nego Sin Čovječji, a to je prema židovskom shvaćanju bio onaj čovjek koji se ostvario, koji zna što želi od svog života i koji ima jasan cilj. Stoga je svaki čovjek poslan u ovaj svijet da bude Sin Čovječji i da se u potpunosti ostvari. Učenici na Isusovo pitanje o tome što kažu ljudi tko je Sin Čovječji daju odgovore koji se odnose na slavnu prošlost i proroke. Međutim, Isus Krist nije prošlost nego sadašnjost i budućnost“, istaknuo je. Isus je očekivao od svojih učenika da oni u njemu vide ono što drugi ljudi ne vide. Petar je napokon točno odgovorio, ali Petar tada, kazao je biskup Petanjak, nije još uvijek mislio onako kako je izgovorio. Kada Evanđelist piše da Isus oslovljava Petra sa „Šimune, Petre“, tada Evanđelist naglašava Petrovu kolebljivost, a kada mu se Isus obraća sa „sine Jonin“, tada Evanđelist podsjeća na proroka Jonu koji je prije obraćenja bio stalno neposlušan Bogu. Razmišljanje Židova u to doba očituje se tijekom Isusova ulaska u Jeruzalem, kada Ga je narod ga oslovljavao sa „sine Davidov“, a ne sa „sine Boga živoga“. Narod je htio Mesiju nalik Davidu, kralju koji je bio krvavih ruku, a kada je shvatio da Isus nije poput Davida, dao ga je razapeti. I apostol Pavao, čija se svetkovina slavi istog dana kao i apostola Petra, morao je proći svoje „vatreno krštenje“ prije nego li je postao Apostol naroda. Pavlov je oproštaj od učenika Timoteja, u poslanici koja se čita na svetkovinu sv. Petra i Pavla, poput Euharistije, kazao je mons. Petanjak. Pavao je mučenik koji Bogu prinosi svoj život. Poput hrabrog branitelja on je dobar boj bio, poput vrsnog sportaša trku je istrčao i u svemu tome vjeru sačuvao. Pavao se okreće prema budućnosti i kaže da će mu Bog dati vijenac pravednosti, misleći pri tom na pravednost kojom je Bog njega opravdao i učinio ga najvećim evangelizatorom. Pavlov je život poput liturgije - on se u potpunosti potrošio i ugradio u biće Isusa Krista. „Vjerujem da ovi naši misionari nisu otišli u daleke zemlje zato jer je za njih Isus ideja, nešto imaginarno. Za njih je Isus stvarna osoba, Bog i čovjek, Mesija, Spasitelj i Otkupitelj za kojeg se isplati dati sav svoj život. Posvetiti život Isusu Kristu služeći čovjeku, ostavili Domovinu, prijatelje i rodbinu poradi Isusa Krista, to može samo netko tko ima čvrstu vjeru. Možete biti sretni da ste za svetkovinu zaštitnika svoje župe dobili toliko milosti da susretnete ove ljude. Neka oni u vama pobude vaš misijski poziv!“, zaključio je propovijed mons. Petanjak.

Na kraju svečanog misnog slavlja, nakon što je zajedno s okupljenim vjernicima zapjevao pjesmu „Dajemo ti hvalu!“, ravnatelj Papinskih Misijskih djela u RH, vlč. Antun Štefan, predstavio je svakog nazočnog misionara i misionarku, nazvavši ih „Isusovim trubadurima ljubavi“. Naglasio je da su oni plod molitava vjernika te je stoga pozvao na ustrajnu molitvu za sve one koji svjedoče Isusovu ljubav u misijama diljem svijeta. Misionarima se zahvalio i župnik župe sv. Petra, don Radojko Vidović te svima čestitao svetkovinu sv. Petra i Pavla.

Inače, godišnji susret misionara Crkve u Hrvata, u organizaciji Papinskih misijskih djela i Splitsko-makarske nadbiskupije, održava se, od 29. lipnja do 3. srpnja.

Program je započeo u subotu 29. lipnja, a prije ove svete mise, sudioici su se okupili u samostanu Službenica Milosrđa na Kamenu. Program se nastavlja u nedjelju 30. lipnja posjetom prasvetištu Gospe od Otoka u Solinu. Zatim će misionari iznijeti svoja svjedočanstva po župama Splitsko-makarske nadbiskupije. U suradnji s Uredom za pastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije održat će se Nightfever, koji započinje istoga dana u 19 sati na Kampusu Sveučilišta u Splitu. U ponedjeljak 1. srpnja misionari će posjetiti Vepric gdje će slaviti svetu misu u Svetištu Majke Božje Lurdske s početkom u 18 sati. Zatim slijedi susret s ministrantima i mladima. Sljedećeg dana, u utorak 2. srpnja predviđen je posjet Marijanskom svetištu u Sinju u sklopu kojeg će se održati susret s Franjevačkom mladeži. Sveta misa je u 19 sati. Susret završava u srijedu 3. srpnja svetom misom u samostanskoj kapelici na Kamenu.

Pedesetak sudionika, između ostalog hrvatski misionari pristigli iz 12 zemalja (Ruande, Tanzanije, Ugande, Perua, Zambije, Ekvadora, DR Kongo, Haitija, Islanda, Ukrajine, Benina i Salomonskih Otoka) tom će prigodom međusobno podijeliti iskustva, radosti i poteškoće u služenju potrebitim ljudima, ali i posvjedočiti vjernicima Nadbiskupije svoje poslanje.